Izložba „Žudnja za stvarnim“ predstavlja dela austrijskih umetnika koji istražuju različite modele realnosti; pojam realnosti predstavlja okosnicu njihovog rada. Izložba u fokus stavlja subjektivno doživljenu stvarnost, insceniranu stvarnost, ali i mogućnost razvijanja alternativnih rešenja i prostora za nju, te njihovo suprotstavljanje individualnim poimanjima „realnog“.

Zašto su danas pitanja realnosti i istine tako presudna? Estetska proizvodnja u raznim disciplinama umetnosti često je na različite načine povezana sa dešavanjima u polju političke borbe. Umetnici poput Nilbar Gireš, Marije Hanenkamp, Franca Kafera, Leopolda Keslera, Huberta Lobniga i Hansa Cebedina uvode nas u problematiku društvene kritike, odnosno, rodne politike. Oni dovode u pitanje zavodljivu silu vlasti i moći u našem društvu; oni proizvode „političku umetnost“ i artikulišu identitete austrijske kulture iz nove i kritičke perspektive. Ovi umetnici pokreću pitanja o odnosu između umetnosti, realnosti i politike, na taj način proširujući i razvijajući, u svojim delima, i samu realnost.

Inscenirana realnost, te realnost kao konstrukt, pitanja su kojima se bave Iris Andrašek, Katrin Bolt, Rajner Gamsjeger, Zigi Hofer, Ulrike Kenigshofer, Ana Miterer i Bernd Opl. Njihova dela nisu reprezentacija umetnosti, ona, umesto toga, oblikuju sopstvenu verziju umetnosti– umetnost s one strane realnosti.

Gures Nilbar Unknown Sports, Komposit 2009.

Judit Fegerl, Mihael Goldgruber, Mihael Hefner, Bele Marks i Margerita Špilutini, preispituju odnos unutrašnje-spoljašnje, njih zanimaju minimalne promene, intervencije, ispitivanje „prostora koji ljudi stvaraju kako bi bili ili mogli biti ono što jesu“ (Peter Sloterdijk).

Nalaženje stvari, i njihovo raščlanjivanje, promena, analiza, apstrakcija i kreacija novih poredaka i konstrukta, uvek su povezani sa društvenim identitetima i ličnim situacijama – to su problemi kojima se na različite načine bave Adrijana Černin, Jozef Dabernig, David Moizes i Ester Štoker.

Izložba predstavlja mali deo nacionalne zbirke savremene austrijske umetnosti, nazvane „Artothek des Bundes“. Nakon 1945. godine, sredstva iz budžeta za nacionalnu umetnost koriste se za formiranje velike kolekcije umetničkih dela, koja se danas sastoji od skoro 30.000 radova. Austrijska država otkupljuje umetnička dela imajući pri tom za cilj da podrži mlade umetnike.

Kustoskinja: Karin Zimmer

Umetnici: Iris Andraschek, Catrin Bolt, Adriana Czernin, Josef Dabernig, Judith Fegerl, Michael Goldgruber, Nilbar Güres, Maria Hahnenkamp, Siggi Hofer, Michael Höpfner, Franz Kapfer, Leopold Kessler, Ulrike Königshofer, Hubert Lobnig, Bele Marx, Anna Mitterer, David Moises, Bernd Oppl, Margherita Spiluttini, Esther Stocker, Hannes Zebedin.

Izložbu su otvorili:
Dr. Claudia Schmied, ministar prosvete, umetnosti i kulture Republike Austrije
Predrag Marković, ministar kulture, informisanja i informacionog društva Republike Srbije
Branislava Anđelković, direktorka Muzeja savremene umetnosti, Beograd